Neven Isailović – Aleksandar Jakovljević, Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528. − 1604.), Šibenik: Državni arhiv u Šibeniku, 2019., 801 str.

Sažetak

Jedan od temeljnih zadataka osmanistike kao discipline koja se bavi prošlošću i kulturom Osmanskog Carstva u cjelini jest i priređivanje kritičkih izdanja izvora za proučavanje povijesti onih prostora koji su tijekom različitih razdoblja priznavali vlast
osmanskog sultana. Vodeći računa o toj prijekoj potrebi za razvoj historijske znanosti, u arhivima Istanbula i Ankare u proteklom je periodu otkriven i objavljen veći broj veoma vrijednih tekstova koji su značajno dopunili i obogatili historiografsko znanje o brojnim otvorenim pitanjima vezanima za prošlost naših krajeva pod osmanskom upravom. Uglavnom su to izvori koji se i jezikom i pismom, ali i vrstom, tipom i kvalitetom podataka koje nude, bitno razlikuju od izvora zapadne provenijencije iz
ranijih razdoblja. Riječ je, u najvećem broju, ne o narativnim ili književnim djelima, ljetopisima, izvještajima ili korespondenciji, nego o sumarnim i opširnim katastarskim popisima, tj. defterima. Stručnjacima su to iznimno vrijedni materijali, a ponekad i jedini za proučavanje povijesti određenoga prostora u nekom vremenu.