Građanska znanost u kontekstu arhivistike i glagoljaštva: perspektive masovne podrške

Sažetak

U radu se istražuje potencijal građanske znanosti u kontekstu istraživanja, očuvanja i popularizacije glagoljske baštine putem kampanja masovne podrške koje su se provodile u Centru za istraživanje glagoljaštva Sveučilišta u Zadru u sklopu projekta Javna znanost u području glagoljaštva: od crowdsoucinga do znanja. Glagoljski rukopisi, osobito oni kurzivni, predstavljaju izazov pri obradi arhivskoga gradiva. Složenost identifikacije sadržaja takvih dokumenata proizlazi iz jezične i pravopisne nestandardiziranosti, rukopisne neujednačenosti, uporabe arhaizama, ligatura i kratica, što transliteraciju čini nužnom za razumijevanje i znanstvenu analizu. S obzirom na to da za kurzivnu glagoljicu još uvijek nije razvijen model za automatsko prepoznavanje teksta, ručna transliteracija ostaje primarni način. Građanska znanost projektima masovne podrške otvara mogućnost uključivanja volontera u postupak transliteracije, a stvaranje velikog korpusa transliteriranih riječi može poslužiti kao temelj za razvoj HTR (Handwritten Text Recognition) modela. Naglasak je stavljen na opis organizacije kampanja masovne podrške u području glagoljskih rukopisa i arhiva, a utvrđena je i njihova korisnost za javnost i arhive.