Vjesnik dalmatinskih arhiva – Izvori i prilozi za povijest Dalmacije

Građa Državnog arhiva u Dubrovniku kao izvor za povijest srednjovjekovne Bosne

Emir O. Filipović — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

Rad nudi informativan pregled s ocjenom vrijednosti dokumentarnih spisa deponiranih u Državnom arhivu u Dubrovniku, a koji se sadržajno odnose na srednjovjekovnu Bosnu. U njemu se opisuju vrste dostupnih izvora te se raspravlja o njihovim značajkama u kontekstu bosanske povijesti. Iako je već odavno prepoznato da je ta građa nezaobilazna za proučavanje bosanske prošlosti, ovaj je prilog prvi pokušaj da se ona sustavnije opiše za potrebe budućih istraživača srednjovjekovne Bosne.

Inventarna knjiga dvorova knezova i kapetana u lokalnim jedinicama Dubrovačke Republike iz 1638. godine

Nella Lonza — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

Od inventara opreme kneževih/kapetanovih dvorova, sjedišta uprave u lokalnim jedinicama Dubrovačke Republike, dosad je bio poznat i objavljen samo onaj za lopudski knežev dvor iz 1656. U ovom se radu objavljuje novopronađena inventarna knjiga iz 1638., pohranjena u Državnom arhivu u Dubrovniku, u koju je upisana oprema većine dvorova lokalnih knezova i kapetana (Konavle, Cavtat, Župa, Slano, Janjina, Trstenica, Lopud, Šipan, Mljet). Nakon što je raspravljen način izrade tih dokumenata, njihova svrha i kriteriji za unos imovine, razmatra se raspored prostorija, identificiraju se popisani predmeti i donose zaključci o opremi kneževih dvorova.

Biogradske glagoljične isprave u spisima zadarskog bilježnika Tomassa de Franceschija

Marija Kero, Mate Bobanović — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

Prilikom pregledavanja novovjekovne arhivske građe povezane s Biogradom i okolnim prostorom u fondu Bilježnici Zadra u Državnom arhivu u Zadru uočeno je kako se u devetom svežnju zadarskog bilježnika Tomassa de Franceschija nalazi neobično velik broj neobjavljenih glagoljičnih dokumenata. Dodatnim je pregledom primijećeno da se više od polovice svih glagoljičnih dokumenata u tom svežnju odnosi upravo na Biograd. U ovom se radu objavljuju transliteracije tih dokumenata, koje će zasigurno pružiti relevantne podatke budućim istraživačima demografije i zemljišnih odnosa na području Biograda i njegove okolice u ranom novom vijeku. Pritom je važno naglasiti da se u ovom radu pod biogradskim glagoljičnim ispravama uz isprave biogradskih pisara podrazumijevaju i dokumenti pisani u Biogradu bez obzira na provenijenciju pisara te dokumenti u kojima su stranke ili barem jedna od stranaka iz Biograda.

Vis u 19. stoljeću, čitanje austrijskog katastra

Sanja Buble — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

Katastar s početka i njegova reambulacija s kraja devetnaestog stoljeća dokumentiraju vrijeme u kojem je zaokružena urbanizacija grada Visa. U tekstu se donose rezultati istraživanja povijesno-prostornog razvoja grada Visa utemeljeni na paralelnom čitanju katastarskih karata i pisanog katastarskog gradiva iz Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju Državnog arhiva u Splitu. Uz urbanološku analizu Visa čitanje katastarskoga gradiva omogućilo je uvid u socijalnu topografiju grada, odnosno organizaciju prostora proizišlu iz načina života i privređivanja.

„Vesele kuće” u Dubrovniku – povijest dubrovačkih javnih bludilišta u 19. i 20. stoljeću

Sanja Curić, Nikša Selmani — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

Postojanje marginalnih društvenih skupina i pojava, posebice javnog bludništva u Dubrovniku 19. i 20. stoljeća, gotovo uopće nije bilo predmet sustavna povijesnog istraživanja. Određujući najprije zakonski okvir kojim se od 1854. do 1934. regulira bludništvo, autori prvo iznose povijesne crtice iz vremena do pojave dubrovačkih javnih bludilišta. Rekonstruirajući potom momente njihove svakodnevice, rad stavlja naglasak na javna bludilišta kao vid institucionaliziranog bludništva. Konačno, donosi se pregled tada postojećih manjih bludilišta i povijesna sudbina najveće i najpoznatije „vesele kuće” u Karmenu.

Esad Kurtović, Izvori za historiju srednjovjekovne Bosne (Ispisi iz knjiga tužbi Državnog arhiva u Dubrovniku: Lamenta de foris I-L, 1370-1483), 1-3. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju, 2022., 1535 str.

Elmedina Duranović — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

Na više od 1500 stranica Kurtović je transkribirao ukupno 4001 dokument, koji su nakon kraćega uvoda kronološki poredani i obuhvaćaju razdoblje od 1370. do 1483. godine. Samim time to je dosad najopsežniji ispis građe iz serije Lamenta de foris, koja je i prije bila objavljivana u zbirkama drugih autora (Mihaila Dinića i Branislava Nedeljkovića), pa i samoga Esada Kurtovića, ali u znatno manjemu obimu.

Vesna Miović, Dubrovački ples s kugom: vrijeme Lazareta na Pločama. Zagreb – Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2022., 232 str.

Relja Seferović — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

Postojana briga o zaštiti državnih granica, unutarnjega poretka i kvalitete života općenito stoljećima je obilježavala dubrovačku svakodnevicu. Epidemiološke prijetnje shvaćale su se stoga jednako ozbiljno kao i pokušaji prevrata u povremenim vlasteoskim urotama ili vanjskopolitički izazovi uslijed pritisaka raznih međunarodnih moćnika. Senat Dubrovačke Republike uvijek je nalazio rješenja, dosjetljivo i uporno, pa istraživanje prošlosti zdravstvene kulture nudi još jedan ključ za razumijevanje cijele dubrovačke povijesti.

Zoran P. Rašović, Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić, knj. I-IV. Podgorica: Udruženje pravnika Crne Gore, 2021., 2600 str.

Mirza Hebib — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

Udruženje je pravnika Crne Gore u Podgorici 2021. godine objavilo novi izdavački niz akademika Rašovića pod naslovom Knjaz Nikola i Valtazar Bogišić.

Zlata Blažina-Tomić, Vesna Blažina, Zdravko Šundrica, Nella Lonza, Knjiga gospode zdravstvenih službenika 1500-1530. Zagreb – Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2022., 416 str.

Rina Kralj - Brassard — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

Nakon četiriju godina predaha, kao 14. naslov u seriji Monumenta historica Ragusina posvećenoj izdavanju najvrjednijih izvora iz bogata Arhiva Dubrovačke Republike 2021. godine objavljena je u nakladi Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku iznimno vrijedna knjiga, izuzetna po svojem sadržaju, nastanku i aktualnosti.

Acta visitationum apostolicarum Dioecesis Nonensis ex annis 1579., 1603. et 1625. Spisi apostolskih vizitacija Ninske biskupije iz godina 1579., 1603. i 1625., ur. Ante Gverić. Zadar: Državni arhiv u Zadru, Društvo za povjesnicu Zadarske nadbiskupije – Zmajević, Hrvatski povijesni institut u Rimu, 2022., 223 str.

Elvis Orbanić — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

Knjiga Acta visitationum apostolicarum Dioecesis Nonensis ex annis 1579., 1603. et 1625. Spisi apostolskih vizitacija Ninske biskupije iz godina 1579., 1603. i 1625. objavljena je kao drugi svezak u bibliotečnom nizu naslova Spisi apostolskih vizitacija dalmatinskih biskupija.

Sanja Žaja Vrbica, Peter Zimmermann, Dunavska monarhija i Dubrovnik. Dubrovnik: Sveučilište u Dubrovniku, 2023., 235 str.

Irena Kraševac — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

U današnjem dobu sveopće digitalizacije te novih pristupa i metoda arhiviranja s naročitom pozornošću pristupamo „analognoj dokumentaciji” izvornih dokumenata koji se čuvaju na tradicionalan način. Bogata arhivska dokumentacija o Dubrovniku koja se nalazi u Državnom arhivu u Dubrovniku i Austrijskom državnom arhivu u Beču dala je povod istraživanju manje poznate i obrađivane teme o transformaciji i modernizaciji Grada tijekom austrijske uprave u razdoblju 19. stoljeća. Zahvaljujući suradnji dvaju stručnjaka, povjesničarke umjetnosti Sanje Žaja Vrbica, izvanredne profesorice na Odjelu za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku, i slovensko-njemačkog profesora emeritusa, inženjera i poznavatelja vojne povijesti Petera Zimmermanna, ti su dokumenti prvi put detaljno pregledani, istraženi i interpretirani u novoobjavljenoj knjizi u izdanju dubrovačkog sveučilišta.

Obilježavanje 150. obljetnice pobjede Narodne stranke na općinskim izborima u Šibeniku 1872./1873. godine

Draženka Požar-Perković — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

150. obljetnica pobjede Narodne stranke na općinskim izborima u Šibeniku 1872. godine i preuzimanja gradske uprave 1873. godine obilježena je dvama događanjima – znanstvenim kolokvijem Šibenik i šibenski kraj u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda i izložbom Preporođeni Šibenik – 150. obljetnica pobjede Narodne stranke u Šibeniku 1872./1873.

Međunarodni znanstveni skup Glagoljična i ćirilična baština šibenskog kraja, Šibenik, 22. veljače 2023.

Draženka Požar-Perković — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

U Multimedijalnoj dvorani Interpretacijskog centra katedrale sv. Jakova „Civitassacra” u Šibeniku održan je 22. veljače 2023. godine Međunarodni znanstveni skup Glagoljična i ćirilična baština šibenskoga kraja. Skup je organizirao Državni arhiv u Šibeniku kako bi simbolično obilježio Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva koji je Hrvatski sabor proglasio 2019. godine.

8. dani ICARUS-a u Hrvatskoj: Enhancing Heritage Experience – Exploring Cultural Routes, Šibenik, 22. – 25. ožujka 2023.

Andrijana Rados Šupe — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

U organizaciji ICARUS Hrvatska, E-ROUTES projekta i Državnog arhiva u Šibeniku od 22. do 25. ožujka 2023. održan je međunarodni znanstveno-stručni skup Enhancing Heritage Experience – Exploring Cultural Routes Unaprjeđivanje iskustva o kulturnoj baštini – Istraživanje kulturnih ruta). Paralelna predavanja i radionice odvijale su se na dvjema lokacijama: u Interpretacijskom centru katedrale sv. Jakova Civitas sacra i Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić Šibenik.

Od arhivske signature do identifikacijske oznake i identifikatora djela: proces standardizacije signatura u hrvatskoj arhivskoj praksi od sredine 20. stoljeća

Dubravka Kolić, Katarina Vukić — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

Uloga arhivskih signatura u identifikaciji i preciznom citiranju gradiva prepoznata je i u arhivskoj i u znanstvenoj zajednici. U ovom radu iznosi se pregled domaće literature i propisa koji se odnose na signiranje arhivskoga gradiva. Normiran oblik signature fonda široko je prihvaćen, no u hrvatskoj arhivskoj praksi nalaze se različiti tipovi signatura dodijeljenih jedinicama opisa nižim od fonda. Na primjerima iz prakse Državnog arhiva u Zadru nakon 2. svjetskog rata nastojat će se uputiti na njihove prednosti i nedostatke u kontekstu klasičnih obavijesnih pomagala i arhivskih informacijskih sustava.

Uspostava lokalne vlasti nakon Drugog svjetskog rata u dubrovačkom kraju kroz sačuvano arhivsko gradivo

Drago Herceg, Ivan Bendiš — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

Članak prati razvoj i djelovanje mjesnih narodnih odbora na dubrovačkom području od završetka Drugog svjetskog rata do 1952. godine, kada dolazi do njihova ukidanja. Mjesni narodni odbori, kao nositelji najniže razine uprave, upravna su tijela s uskim djelokrugom ovlasti, međutim, kao stvaratelji kasnijeg arhivskog gradiva oni postaju iznimno važni za proučavanje svakodnevnice seoskih sredina neposredno nakon rata. Kako bi arhivsko gradivo mjesnih narodnih odbora postalo dostupno i pretraživo, njegovo sređivanje i opis zahtijevali su istraživanje normativnog okvira djelovanja mjesnih narodnih odbora te (ne)primjenu toga u praksi.

Šetnja Korčulom kroz drugu polovicu 20. stoljeća, Zbirka dijapozitiva Alene Fazinić u Arhivskom sabirnom centru Korčula – Lastovo

Tonko Barčot — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

U tekstu se daje prikaz zbirke i progovara o njezinoj stvarateljici. Zbirka dijapozitiva Alene Fazinić bila je sumarno sređena 2015. godine, a početkom 2023. prišlo se je izradi analitičkog inventara i detaljnoj identifikaciji svakog pojedinačnog zapisa. Rezultati ovog rada znatno su proširili dotad određeni vremenski raspon, ali i spoznaje o njihovoj vrijednosti. Nisu ti dijapozitivi samo dokument postojećih starina u starom gradu, nego i čestih prostornih mijena u Korčuli i njezinoj okolici od 50-ih do 90-ih godina 20. st., kao i nekadašnjih muzeoloških postava (u Opatskoj riznici i Gradskom muzeju Korčula). Kao takvi danas mogu znatno pripomoći u evaluaciji prostora i kulturne baštine Korčule.

Zbirka Memoriae Državnog arhiva u Dubrovniku i rukopis Kuljenčić

Paula Zglav — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

Nakon arhivističke obrade i analitičkog opisa arhivske zbirke HR-DADU-62 Uspomene, kronike, dnevnici, razni spisi Dubrovačke Republike, skraćeno Memoriae, ovim radom predstavlja se zbirka općenito te arhivska jedinica pod rednim brojem 125, pod naslovom Kuljenčić. Zbirka obuhvaća zanimljiv izbor prijepisa književnih djela, bilježaka, korespondencije, autografa i heraldike nastalih u razdoblju od 15. do 20. st. i u posljednje vrijeme čest je predmet interesa korisnika Državnog arhiva u Dubrovniku.

Zbirka razglednica Marije i Krunoslava Leka – arhivistička obrada i digitalizacija

Tanja Ladišić, Vedran Šerbu — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

Zbirka je nastala radom kolekcionara i supružnika Marije i Krunoslava Leka. Razglednice iz Zbirke upotpunjuju sliku izdavaštva Dubrovnika krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Odlučivši se za Državni arhiv u Dubrovniku, kao ustanovu kojoj će pokloniti svoju zbirku, ostvarili su cilj da razglednice budu poklon građanima Dubrovnika. Po zaprimanju zbirke, pristupilo se arhivističkoj obradi i digitalizaciji te pripremi za objavu na mrežnoj stranici Državnog arhiva u Dubrovniku. Ovaj rad napisan je s namjerom da se prikaže postupak sređivanja razglednica kao arhivskoga gradiva te tijek same digitalizacije.

Tišnjanska obitelj Banchetti i njezin arhivski fond

Anamaria Perović — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

U radu se donosi prikaz obitelji Banchetti, koja se krajem 17. stoljeća iz sjeverne Italije doselila u šibenski kraj nastanivši se u mjestu Tisno na otoku Murteru. Ujedno se predstavlja arhivski fond obitelji pohranjen u Državnom arhivu u Zadru, čije gradivo sadržava zapise koji omogućuju izradu cjelovitog slijeda obiteljskih odnosa kroz pet generacija. Fond posebno obiluje imovinsko-pravnim dokumentima kojima se uređuju zemljišna pitanja. Njihov sadržaj donosi imena brojnih lokaliteta koji pružaju dragocjene podatke za onomastička istraživanja na području murterskih naselja Tisno i Jezera.

Novigradski rod Gvardiola u matičnim knjigama (17. – 19. st.)

Zdenko Dundović — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

U radu se na temelju dostupnih matičnih knjiga Župe Novigrad kod Zadra za razdoblje od 17. do 19. stoljeća razmatraju začetci roda novigradskih Gvardiola. Analizom matičnih knjiga neosporno se utvrdilo da je rodonačelnik obitelji Gvardiol u Novigradu Marko Valdeoro (Guardioli) iz Venecije, koji je tu najizglednije prispio u drugoj polovini 17. stoljeća. Usto, tijekom istraživanja prionulo se ekstrahiranju svih dostupnih upisa o pripadnicima obitelji Gvardiol u razdoblju od 17. do 19. stoljeća, što može poslužiti daljnjemu proučavanju obiteljskoga rodoslovlja. Istraženi podatci u matičnim knjigama Župe Novigrad o pripadnicima obitelji Gvardiol stavljeni su u povijesni kontekst Novigrada na temelju proučene znanstvene literature te otkrivaju neke pojedinosti o obiteljskome statusu i vezama unutar novigradskoga kaštela.

Pučanin kojemu je Dubrovačka Republika podigla spomen-ploču u Kneževu dvoru: Trajan Lalić (1686. – 1773.) u rukopisu povjesničara Antuna Vučetića (1845. – 1931.)

Ivan Viđen — Mon, 26 Feb 2024 00:00:00 +0000

U članku se opisuje arhivsko istraživanje povjesničara Antuna Vučetića (1845. – 1931.) o Trajanu Laliću (1686. – 1773.), trgovcu koji je pola stoljeća bio u službi Dubrovačke Republike štiteći njezine interese pred mletačkim vlastima. Iako radi svoje zapažene uloge Lalić nije nepoznata ličnost dubrovačke povijesti XVIII. stoljeća, njegova je biografija ipak do danas ostala slabo poznata. Jedini je rad o Laliću objavio 1911. na talijanskome upravo Antun Vučetić, a iz njega podatke crpe svi kasniji autori. Iako je taj Vučetićev članak kratak i sažet, prema rukopisima iz njegove arhivske ostavštine zaključuje se kako je on o Trajanu Laliću pripremao opsežniji tekst koji nije nikada dovršio i čiji se prijepis donosi. Članak je pokušaj da se na temelju Vučetićeve rukopisne ostavštine dopune spoznaje o tome sposobnom pučaninu kojemu je Republika još za života bila podigla spomen-ploču u Kneževu dvoru.